Dani hrvatskoga jezika

Rapperswil, Opfikon, Sargans i Pfäffikon

Manuela Obad, 27.03.2022.

O jeziku, rode, da ti pojem! O jeziku milom tvom i mojem!

P. Preradović


Dani hrvatskoga jezika obilježavaju se od 11. do 17 ožujka u okviru Mjeseca hrvatskoga jezika, koji počinje 21. veljače na Međunarodni dan materinskoga jezika, a završava 17. ožujka, na dan kad završavaju Dani hrvatskoga jezika.

Ovaj nama izrazito važan sat započeli smo jezičnom salatom. Učenici su nasumično izvukli fotografije jezika i hrvatske zastave koje su ih podijelile u skupine i zaigrali jezičnu igru stvaranja riječi ili jezičnu salatu. Čak i oni najmanji među nama koji nisu još naučili sva slova bili su važan dio ove igre u kojoj je zadatak bio smisliti što više riječi sa što većim brojem slova. Pazilo se na svako slovo i svaku riječ, a učenici su bili i više nego uspješni.

Onim najmanjima ova je igra doprinijela motivaciji za daljnjim učenjem i upoznavanjem novih slova, a one veće upozorila na to koliko je svako slovo važan dio riječi jer su se bodovale samo točno napisane riječi. Nekima je to zadalo puno muke jer su u nekoliko sekundi trebali odlučiti piše li se riječ s ije ili je, č ili ć.

Nakon igre, uslijedila je priča. Ona o početcima hrvatskoga jezika i pismu kojim su Hrvati pisali prije mnogo stoljeća. I dok su oni najmanji, učenici prvih razreda, od plastelina oblikovali latinična slova koja su učili, oni stariji saznali su da su Hrvati prije mnogo godina pisali potpuno drugačijim pismom. Upoznali su glagoljicu kao najstarije hrvatsko pismo te su izradili privjeske na koje su ucrtali glagoljična slova svojih imena koje su idući sat ponijeli kući.

U Rapperswilu su sat i Dane hrvatskoga jezika završili svjetski poznatom igrom riječi Scrabble, a u Opfikonu detektivskom igrom dešifriranja. Učenici druge razine trebali su dešifrirati poruku pisanu na glagoljici i saznati što piše. Ovo nije bio lagan zadatak, ali razbiti šifru, odgonetnuti što se krije u poruci i spojiti djeliće poruke bilo je pravo iskustvo.

Poruka je pak skrivala ime jedne važne ploče pa su se učenici tako upoznali s Bašćanskom pločom koja još nazivom dragim kamenom hrvatskoga jezika. Kod nekih je ploča pobudila tolik interes da su odlučili da žele vidjeti originalnu ploču u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, a o tome kakva je, pisat će na ljeto kada posjete Zagreb.

Kući su, osim privjeska s glagoljičnim slovima, ponijeli i priču o glagoljici kao prvom hrvatskom pismu i Bašćanskoj ploči kao dragom kamenu hrvatskoga jezika.

Kako je bilo, pogledajte nakon klika na poveznicu: